Skoro svaki drugi student Univerziteta Crne Gore ne bi stupio u brak sa osobom koja je druge vjerske pripadnosti u odnosu na njegovu, pokazalo je istraživanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava. U okviru ispitivanja brak sa osobama različite vjeroispovijesti podržalo bi 53 procenta ispitanika, dok 47 ne bi imalo razumijevanje za takav čin.
Iako ne bi da imaju bračnog duga druge vjere, studenti u ogromnoj većini, njih čak 86 procenata, podržali bi na izborima kandidata druge vjeroispovijesti, dok je 14 odsto studenata pokazalo negativan stav po ovom pitanju.
Kada je u pitanju podrška političkim kandidatima na izborima, religijska pripadnost za 61 odsto ispitanika nije važna uopšte, za 23 je djelimično važna, za 6 veoma i 11 ne može da procijeni.
Proces ispitivanja pokazao je da 70 odsto ispitanika smatra religiju važnom u moralnom oblikovanju ličnosti dok 30 iskazuje stav da religija nema ključnu ulogu u formiranju ličnosti i njenih moralnih vrijednosti.
U okviru ispitivanja poznavanja svetih knjiga, Biblije, Kurana, Talmuda, 65 odsto ispitanika, odgovorilo je potvrdno da su ih čitali, dok ostatak nije upoznat sa njihovim sadržajem.
– Proces ispitivanja odnosa između poznavanja drugih vjerskih učenja i vlastite religijske pripadnosti pokazao je da 82 odsto ispitanika konstatuje da njihova religijska pripadnost ne utiče na njihove stavove o drugim religijama, dok ostatak smatra da uticaj postoji. U okviru ispitivanja koliko religijsko opredjeljenje utiče na vrijednosne stavove vezano za pitanja primijenjene etike, kao što su abortus, eutanazija i slično, 15 odsto ispitanika se u potpunosti slaže, 37 se uopšte ne slaže, dok se djelimično slaže 37 procenata i djelimično se ne slaže 11 odsto – navode u ministarstvu.
U okviru istraživanja 57 odsto ispitanika smatra da tokom dosadašnjeg školovanja nije dobilo dovoljno obrazovnih sadržaja o istoriji religije, ostatak ispitanih je zadovoljan religijskom edukacijom tokom školovanja.
Kada je u pitanju uloga vjerskih institucija i vjerskih zajednica u crnogorskom društvu svaki četvrti student smatra da je njihova uloga veoma važna, dok je 59 procenata mišljenja da je ona važna. Svega 15 odsto ispitanih ulogu vjerskih institucija i zajednica smatra nevažnom.
– Na pitanje koliko vjerske institucije i različite religije doprinose izgradnji multikulturalnosti u Crnoj Gori, 52 odsto ispitanika smatra da uopšte ne utiču, dok 48 odgovara da utiču u velikoj mjeri. Da je religija bitna za izgradnju mira u modernim političkim zajednicama smatra 60 odsto ispitanika, dok 40 procenata iskazuje negativan stav po ovom pitanju – navode u ministarstvu.
Na pitanje da li je sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti temeljno ljudsko pravo koje treba da se štiti i unapređuje nacionalnim i međunarodnim pravnim normama, 94 odsto ispitanika se u potpunosti slaže, dok šest odsto ima negativan stav po tom pitanju.M.S.

Etiku uvesti u škole

Ministarstvo na osnovu istraživanja zaključuje da treba osnažiti vjerske sadržaje u okviru postojećih predmeta humanističkih i društvenih nauka i uvesti predmete sa povećanim fondom časova kao što su – istorija svjetskih religija, uporedna religija, ključni religijski simboli, obredi u različitim religijskim tradicijama.
– U tom smislu može se konstatovati da bi na osnovu rezultata ankete bilo dobro preporučiti uvođenje Etike kao posebnog predmeta u obrazovni sistem Crne Gore, kako bi mladi ljudi bili ne samo edukovani, već i vaspitavani kao moralne ličnosti na opšteprihvatljivim etičkim principima. Takođe, smatramo da je za formiranje etičkih vrijednosti kod mladih ljudi neophodno poznavanje univerzalnih simbola svjetskih religija. U tom cilju bila bi poželjna izrada pojmovnika (leksikona) najvažnijih simbola, etičkih vrijednosti i učenja velikih monoteističkih religija, kako bi se mladi ljudi na jednostavan i koncizan način upoznavali sa njihovim temeljnim učenjima – navode u ministarstvu.